Izvor: Narcisa Vekić, 20. veljače 2016. Glas Slavonije
link: http://www.glas-slavonije.hr/293977/11/Osijek-ima-kreativnu-buducnost
Krovna je tema ovogodišnjeg popularizacijskog simpozija Kreativna riznica
Kreativni se sektor trenutačno nalazi u fazi formaliziranja, ali se kreativna proizvodnja događa od kada je svijeta i vijeka. Učinci kreativne djelatnosti upisuju se u čitave epohe, a kada epohe ugasnu i postanu zamijenjene nekim drugim epohama, novi kreativci uče iz kreativnih proizvoda prošlih kreativaca.
Takva sudbina potiče na razmišljanje o tom kakva je njihova društvena odgovornost, odnosno kakva je društvena odgovornost kreativnih radnika. U svezi s tim dr. sc. Jasna Horvat pojašnjava zašto su kao središnju, krovnu temu ovogodišnjeg popularizacijskog simpozija Kreativna riznica, koji se na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održava od 20. do 23. travnja, odabrali društvenu odgovornost kreativnih djelatnika.
Kreativne proizvode nazivaju proizvodima na dugi rok jer se, dodaje dr. Horvat, razlikuju od proizvoda široke potrošnje.
– Često su dugovječniji od većine nekretnina ili pokretnina te nas obilježavaju i kada ih više nemamo u fizičkom posjedu. Primjerice, neke knjige pamtimo i citiramo godinama nakon što smo ih pročitali, glazba nas trajno povezuje s događajima na kojima smo ju slušali, odjevni stil jasna je poveznica s razdobljem u kojem je bila dizajnirana… Sve navedeno rezultat je kreativne proizvodnje i oprimjeruje fenomen života kreativnih proizvoda na dugi rok. To su, drugim riječima, oni proizvodi koji izgrađuju osobne identitete te oblikuju čitave naraštaje čak i nakon dovršetka ciklusa proizvodnje i prodaje – pojašnjava dalje Jasna Horvat, koja je sa svojom asistenticom, doc. dr. sc. Josipom Mijoč, Kreativnu riznicu i osmislila i realizirala.
Upravo doc. Mijoč kaže kako su ciljevi druge Kreativne riznice i apeliranje na svijest kreativnih djelatnika o društvenoj odgovornosti kreativne proizvodnje, kao i traženje organizacijskih rješenja koja su društveno odgovorna za djelatnike kreativnog sektora.
U pozivu izlagačima obrazloženo je kako organizatore zanimaju oba smjera društvene odgovornosti. Doc. Mijoč nositeljica je projekta, koji je odobrilo Sveučilište, a kojemu je naslov ‘Uspostavljanje mjerenja u kreativnoj industriji’ kao pretpostavka njezina nastajanja. Projektom su predloženi načini mjerenja kulturnih i kreativnih resursa na primjeru jednog sektora ove industrije, a to je nakladništvo.
– Definiranje mjerenja u kreativnoj industriji prva je pretpostavka mjerenja njezinih učinaka na gospodarstvo Republike Hrvatske te strateškog planiranja izvoznih kapaciteta kreativne industrije. Kreativna je industrija u formiranju i u cijelosti počiva na domaćim resursima, sinergiji zaštićenih autorskih prava, masovne potrošnje i kulturne prepoznatljivosti. Svrha je projekta odrediti ključne elemente mjerenja u kreativnoj industriji. Poznavanje kulturnih i kreativnih resursa RH pretpostavka je društveno odgovornog gospodarenja njima, a time i definiranja ključnih sastavnica kreativne i kulturne industrije. Na Kreativnoj će se riznici 2016. okupiti kreativci čija stajališta čine okosnicu projekta. S druge strane, projekt je prijavljen kako bi se u okviru društveno odgovornog istraživanja poklonila pozornost ovoj skupini koja tek pronalazi svoje institucijske okvire – naglašava doc. Mijoč.
Organizatori na simpoziju očekuju kreativce iz svih 12 sastavnica kreativnoga sektora: muzeji, knjižnice i baština; (vizualna) umjetnost; glazba i izvedbena umjetnost; dizajn; film; fotografija; zanati; tradicijski i umjetnički obrti, arhitektura; računalni programi, računalne igre i novi mediji; elektronički mediji; izdavaštvo i oglašavanje i tržišno komuniciranje.
Prema dosadašnjim spoznajama i potvrdama sudjelovanja očekuju više od 150 izlagača, među kojima i Ivane Nikolić Popović iz Hrvatskog klastera konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija, Ivanu Ljevak Lebeda iz Naklade Ljevak, Biljane Pavlović s Vinkovačke televizije, Nives Tomašević i Marijane Tomić sa Sveučilišta u Zadru, Šime Strikomana – autora projekta Milenijskih fotografija, glumice Nele Kocsis i brojnih drugih kreativaca, ali i teoretičara kulturnih i kreativnih praksa.
Ništa nije prepušteno slučaju, a najmanje posjećenost. Kako je Kreativna riznica besplatno javno događanje, organizirat će ju uz pomoć Eventbritea – digitalne platforme za promoviranje i praćenje posjećenosti besplatnih događaja.
Eventbrite je svojevrstan digitalni menadžer događanja jer organizatorima osigurava planiranje, oglašavanje i promoviranje događanja. Njihova su prethodna iskustva pokazala da takvim digitalnim sustavom uspješno mogu pratiti prijave i odjave sudionika i posjetitelja te time ujedno dobivaju statističku pozadinu događanja koja je važan podatak izlagačima i njima kao organizatorima. Svako novo javno događanje obujma kakvog je Kreativna riznica 2016., uz Eventbrite dobiva i mjeru uspješnosti simpozija, što je podloga za daljnju evaluaciju i poboljšanja – kažu utemeljiteljice simpozija.
Bez partnerskih institucija bilo bi sve mnogo teže realizirati. Ekonomski fakultet u Osijeku za sada je potpisao partnerske ugovore s Odjelom za kulturologiju, Institutom za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji – Andizetom.
– Trenutačno smo u pregovorima s još nekim institucijama, ali ove tri već su usmjerile aktivnosti i prihvatile se obveza vezanih uz organiziranje Kreativne riznice 2016. U suradnji smo i s osječkim srednjim školama. Programe promoviramo u završnim razredima, s nakanom da maturante informiramo o kreativnom sektoru i uključimo ih u realizaciju Kreativne riznice 2016. Ovu aktivnost vodi Odbor za koordinaciju programskih aktivnosti, čija je predsjednica Dora Radl Ćućić iz Trgovačke i komercijalne škole “Davor Milas”. Ove godine Kreativnu riznicu financijski podupiru Grad Osijek i Savjet mladih Osječko-baranjske županije, a rezultati ostalih natječaja još uvijek se očekuju – ističe doc. Mijoč.
Ni ove godine neće nedostajati predstavljanja novih naslova. Jedan od njih je i “Kreativna industrija i nakladništvo” Nives Tomašević, koja se uklapa u krovnu temu jer se kreativna industrija razlaže i teorijski, ali i kroz analizu poznatih kreativnih praksi u Hrvatskoj. Osim ovoga naslova predstavit će i “Vilijun”, novi roman Jasne Horvat. Kao i u prethodnim predstavljanima, roman će imati i prateći scenski nastup.
– Roman ‘Vilijun’ svojevrsna je permutacija već postojećeg ‘Vilikona’. Glavni su likovi isti – Marko Polo i Kublaj-kan, a identičan je i okvir priče ustrojen po magičnom kvadratu broja 12. Međutim, roman ‘Vilijun’ u svojim leksikonskim dionicama oživotvoruje postaje na Putu svile te je na taj način kulturološka iskaznica Hrvatske, ali i brojnih zemalja i postaja na Putu svile. Poticaj za ovu permutaciju vezan je uz oživotvorenje Puta svile koji se u posljednjih desetak godina događa i na kulturnom, prometnom, turističkom, ali i na gospodarskom planu – pojašnjava autorica Jasna Horvat.