Kemija kreativne industrije: popularizacijski simpozij Kreativna riznica 2017.
Kemija kreativne industrije naziv je treće Kreativne riznice – popularizacijskog simpozija kreativne industrije koja će održati u proljeće 2017. godine (26. – 29. travnja) na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Popularizacijski simpozij prema svojoj je definiciji besplatno veliko događanje koje popularizira sadržaj od opće društvene važnosti. Slijedom navedene definicije Kreativna riznica može se označiti besplatnom platformom na kojoj se susreću teoretičari i praktičari iz kulturne i kreativne industrije, a nastojanja organizatora usmjerena su na pomoć kreativnoj industriji u njezinu institucionaliziranju. Upravo radi tako postavljenog cilja Kreativna riznica znanstveno je moderirana, ali i otvorena civilnom društvu čime se stvara nova paradigma funkcionalne uporabe kapitala i infrastrukture javnih, obrazovnih institucija, nastavnih programa i znanstvenog djelovanja. Ujedno je riječ o projektu koji se temelji na prožimanju kulturnog i drugih polja društvenog djelovanja, a rezultira inovativnim kulturnim praksama. Kreativna riznica svake je godine zaokupljena novom krovnom temom. Tako je 2015. godine, prve godine njezina održavanja, krovna tema postavljena vrlo široko (Kulturne i kreativne industrije Republike Hrvatske) te su posjetitelji upoznati s konceptom nove industrije. Druge godine svoga održavanja tema je bila Društveno odgovorna kreativnost, dok je za 2017. godinu najavljena tema Kemija kreativne industrije.
Kulturna i kreativna industrija Republike Hrvatske trenutačno je u procesu institucionaliziranja, a u razvijenim zemljama važan je zamašnjak gospodarskog rasta, razvoja, očuvanja kulturnog identiteta i njegove promidžbe. Riječ je o industriji čijih je sedam milijuna zaposlenika u 2013. godini ostvarilo 535,9 milijardi eura prometa, što čini 4,2 posto BDP-a Europske unije (Ernst i Young, 2014). Prema podatcima provedene studije Instituta za ekonomska istraživanja u Hrvatskoj je za 2012. godinu doprinos kulturnih i kreativnih industrija iznosio je 6,3 milijardi kuna (2,3 %) BDP-a što je zamjetno više od udjela koji u BDPu ostvaruju s oko 1 % primjerice drvna, kemijska, tekstilna i farmaceutska industrija (Rašić Bakarić, I. i suradnici, 2015). Sve ukazuje kako u Hrvatskoj kreativan sektor uz evidentiran potencijal tek očekuje rast, a popularizacijski simpozij Kreativna riznica kao jednu od svojih dugoročnih misija usmjerava na (znanstveno) istraživanje kreativnih industrija nastojeći ostvariti i znanstveni doprinos potreban za razvoj kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj. S druge strane, poticanje kreativnih potencijala društva na sudjelovanje u promišljanjima o kulturnoj i kreativnoj industriji te njihovo informiranje i educiranje otvara mogućnosti povezivanja gospodarstva i javnog obrazovanja s dionicima te industrije koja se u Republici Hrvatskoj već godinama nalazi u procesu institucionaliziranja.
Kreativna riznica organizira se na visokoškolskoj javnoj instituciji Ekonomskom fakultetu u Osijeku koji je kao znanstveno-nastavna institucija ustupio svoju infrastrukturu i time otvorio nove putove promišljanja o kulturnim i kreativnim industrijama. Partnere ovaj projekt ima i u drugim javnim institucijama te u civilnom društvu, odnosno predstavnicima stručnjaka (kreativnih profesionalaca i amatera), udruga i medija. Radi otvorenosti Kreativne riznice za javnost ostvaruje se stvaranje mreže kontakata te formalno i neformalna informiranja o projektima u najavi
i realizaciji. S druge strane, studenti i pripadnici mlađih dobnih skupina te članovi civilnoga društva iz neposredne blizine uočavaju svoje prilike unutar kreativnog sektora, ujedno izgrađuju kulturne navike i usvajaju termine odnosno komunikacijske specifičnosti kreativnog sektora. Kako je naglašeno, Kreativna riznica otvorena je za javnost, a njezini su programski sadržaji podijeljeni u tri cjeline. Prvom cjelinom obuhvaćena su stručna i znanstvena predavanja; druga cjelina sadrži kulturne i kreativne nastupe (kazališne predstave,
izložbe, kino projekcije, predstavljanja knjiga, književne razgovore, koncerte), a treća cjelina obuhvaća okrugle stolove, tribine i radionice.
Izvor: Josipa Mijoč, časopis Tema 4-6/2016