Izvor: Narcisa Vekić, 20. veljače 2016. Glas Slavonije
Matica hrvatska – Ogranak Osijek i Odjel za hrvatski jezik, u suradnji s Filozofskim fakultetom iz Osijeka, Institutom za novu evangelizaciju “sv. Ivan Pavao II.” i Institutom za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji – Andizet, organiziraju interaktivno i intermedijalno predavanje u povodu završetka Mjeseca hrvatskog jezika.
Predavanje “Glagoljica rediviva – nova jezičnokulturna paradigma” prvi je u nizu događaja koji Odjel za hrvatski jezik priređuje u mandatu nove pročelnice Odjela, dr. Milice Lukić.
Predavanje će se idržati u utorak, 29. ožujka, u 18 sati, u institutu za novu evangelizaciju – Vikarijat, J.J. Strossmayera 58, Osijek, a izlagat će Jasna Horvat, Milica Lukić i Vera Blažević Krezić. Ulazak je slobodan svim posjetiteljima zainteresiranima za glagoljicu – ponovno oživljenu i transformiranu iz pisma slavenskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja u suvremenij medij za simbolično izražavanje čovjekove stvarateljske moći.
Jasna Horvat govorit će o svom cjelokupnom opusu i o ulozi glagoljice u njemu, a Milica Lukić i Vera Blažević Krezić znanstvenim će aparatom propitati funkciju glagoljice u autorskom opusu Jasne Horvat. Na pitanje kako sama vidi svoju povezanost s glagoljicom, Jasna je Horvat odgovorila kako je za nju glagoljica pismo kojim jednako lako slika, pripovjeda i dubinski promišlja. Naime, Jasna Horvat potpisuje konceptualne romane nadahnute glagoljicom, ali i murale Ekonomskog fakulteta u Osijeku, kao i računalni font alkar.
Jasna Horvat navodi kako je crpeći iz glagoljičkih znakova združila svoje dvije osobnosti – onu filozofijsku i onu matematičku te kako je u glagoljici pronašla sredstvo izražavanja kojim se izjednačavaju intuitivno i racionalno. Još uvijek je oduševljena pričom o Bogu Kristu koji stoji u pozadini glagoljice te drži kako učenje i upotreba pisma može biti kreativnom igrom ako je u pozadini pisma priča. Upravo je fenomen pisma koje “priča priču” opisala u svom Vilijunu – romanu o dijalogu Marka Pola i Kublaj-kana. Ova autorica drži kako je glagoljica važan sadržaj na hrvatskoj osobnoj iskaznici, kojim se dostojno možemo predstavljati najširoj međunarodnoj zajednici.
Akademska zajednica o Jasni Horvat
Umjetnička praksa Jasne Horvat učestalo se analizira u akademskoj zajednici. Njezin roman “Az”, dobitnik nagrade HAZU za književnost 2010., naveden je u Rješenju Ministarstva kulture iz 2014. jednim od poticaja za donošenje Odluke o proglašavanju glagoljice nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske. Uz romane “Az”, “Auron”, “Vilikon”, “Alikvot” i “Antiatlas”, u knjižarama se uskoro očekuje roman “Vilijun”.
Fotografije s događaja možete pogledati ovdje:
